Bolna osetljivost zuba

Objavljeno: Jul 19, 2023

Bolna osetljivost zuba

BOLNA OSETLJIVOST ZUBA

 

Posle napornog dana želeli ste da se osvežite čašom omiljenog hladnog napitka ali bol u zubima je pokvario uživanje? Ustali ste ujutru i pripremili šoljicu kafe, uzeli ste prvi gutljaj i umesto da se prepustite prijatnom ukusu  presekao vas je oštar bol u zubima? Pojeli bi ste neki slatkiš ali se bojite kako će zubi da reaguju na to? Kada se jave ovakve senzacije na jednom ili više zuba istovremeno, to je znak da se razvio proces koji je doveo do eksponiranja dentinskih kanalića preko kojih se različite vrste nadražaja prenose na zubnu pulpu a na to koja reaguje bolom.


Građa zuba

 

Zub, organ čija je osnovna uloga da u procesu žvakanja usitni i na taj način pripremi hranu za dalje varenje, sastoji se od vidljivog dela zuba ili krunice i dela koji se nalazi u kosti ili korena zuba. Između krunice i korena je suženje koje spaja ova dva dela a naziva se vrat zuba. Krunica je vidljivi deo zuba, nalazi se u ustima i sa spoljne strane prekrivena je najtvrđim tkivom u ljudskom organizmu, zubnom gleđi. Zubna gleđ prekriva dentin koji je mekši, manje mineralizovan od gleđi i tubularne strukture. Dentin ograničava šupljinu unutar zuba – komoru pulpe, u kojoj se nalazi zubna pulpa ili zubni živac. Nastavci pulpe koji izlaze iz komore pružaju se kroz dentinske kanaliće ili tubule.

Koren zuba je deo zuba smešten u kosti i sa spoljne strane prekriven zubnim cementom. Zubni cement prekriva korenski deo dentina a ovaj, kao i u predelu krunice ograničava deo komore pulpe u predelu korena – kanal korena.  Vrat zuba je deo zuba prekriven desnima i u predelu vrata nalazi se granica između zubne krunice i zubnog korena. Ujedno u predelu vrata je i granica između dva čvrsta tkiva koja prekrivaju spoljnu površinu zuba - gleđi i cementa. Ta granica može da bude varijabilna. Varijacija koja je od značaja za osetljivost zuba na nadražaje je kada gleđ i cement međusobno ne kontaktiraju već se između njih nalazi eksponirani dentin sa otvorenim kanalićima kojima se svaki nadražaj prenosi na zubnu pulpu, usled čega se, kada se za to stvore uslovi, javljaju bolne senzacije prilikom unošenja tople ili hladne hrane i napitaka, kiselog ili slatkog.  Svakako i kod drugih varijacija međusobnog kontakta gleđi i cementa može se razviti bolna osetljivost zuba ali je to uglavnom lokalizovano i ne javlja se na više zuba istovremeno.

Uzroci bolne osetljivosti zuba

Uzroci eksponiranja dentina u predelu vrata zuba su brojni. Povlačenje desni, karijesne lezije u predelu vrata zuba, prekomerna trošenja gleđi u predelu vrata zuba u vidu promena po tipu klinaste erozije i milolize, bruksizam  i drugi.

Najčešći uzrok bolne osetljivosti vratova zuba na nadražaje je povlačenje desni usled parodontopatije. Karijesne lezije nastaju kao posledica nedovoljne oralne higijene ili nepravilne tehnike pranja zuba. Klinaste erozije i milolize su, između ostalog, posledica nepravilne tehnike pranja zuba sa suviše tvrdim četkicama.

 Bruksizam - škripanje zubima ili prekomerno stiskanje zuba dovodi do stvaranja izuzetno velike sile koja razlažući se na svoje komponente, praktično izbija delove gleđi sa najslabijih mesta, što su vratovi zuba i tako izaziva pojačanu osetljivost ovih delova. U ostale uzroke koji dovode do bolne osetljivosti vratova zuba svakako treba ubrojati i prekomerno konzumiranje kiselih i gaziranih napitaka. Tako da ako baš volite i ne možete bez ovakvih napitaka, trudite se da ih konzumirate u umerenim količinama kako bi i vi i vaši zubi manje trpeli posledice.

 

Terapija

Šta možemo da uradimo kako bi smo, ako je već došlo do pojave bolne osetljivosti zuba, sprečili njen dalji razvoj, ublažili je ili u potpunosti eliminisali? Svakako prvi korak je poseta stomatologu koji će, u zavisnosti od uzroka koji je doveo do bolne osetljivosti zuba, predložiti i uz vašu saglasnost sprovesti odgovarajuću terapiju. Sama terapija može varirati u rasponu od uklanjanja karijesnih masa i postavke  zubnih ispuna – plombi, primene gelova sa visokim koncentracijama fluorida koji se ugrađuje u gleđ i ojačava je a takođe i vrši zatvaranje dentinskih kanalića, devitalizacije zuba odnosno vađenja zubnog živca, pa do parodontološko – hiruških zahvata kojima će se podići povučene desni i ponovo prekriti vrat zuba. 

Kako sve ove intervencije ne bi posle nekog vremena bile ugrožene i situacija se ponovo vratila u prvobitno stanje, potrebno je i u kućnim uslovima, samostalno sprovoditi odgovarajuću terapiju. Redovno održavanje oralne higijene i pravilna tehnika pranja zuba je svakako prvi uslov trajnosti primenjene terapije. Najmanje dva puta dnevno, ujutru i uveče je neophodno oprati zube a poželjno 20 minuta nakon svakog obroka. Pravilna tehnika pranja zuba podrazumeva da se zubne naslage uklone sa svih dostupnih površina zuba.

Za pranje zuba poželjno je upotrebljavati četkice sa mekanim vlaknima za osetljive zube. Zubne površine je potrebno temeljno i lagano isčetkati, pravilnim pokretima i  bez primene pritiska kako ne bi došlo do povrede desni ili oštećenja čvrstih zubnih tkiva. Pasta treba da bude prilagođena osetljivim zubima i da utiče povoljno na smanjenje bolnih reakcija. Senzitivne paste su najpogodnije za održavanje oralne higijene kod osetljivih zuba jer značajno umanjuju osetljivost zuba na vruće, hladno, kiselo i slatko. One u sebi sadrže, između ostalog,  visoke koncentracije fluorida koji se ugrađuju u strukturu zubne gleđi, ojačavaju je i čine otpornijom na negativne uticaje. Takođe, joni fluora zatvaraju dentinske kanaliće i time smanjuju prenos nadražaja na zubnu pulpu.  Za uklanjanje zubnih naslaga sa površina sa kojih nije moguće to učiniti četkicom treba koristiti konac za zube ili interdentalne četkice odgovarajućeg promera.

Nakon uklanjanja zubnih naslaga uz pomoć mekane, senzitivne četkice, senzitivne paste i konca, poželjno je da održavanje higijene usne dublje bude kompletirano i korišćenjem senzitivnog rastvora za ispiranje usta. Rastvor je kao i pasta bogat fluoridima koji se ugrađuju u gleđ, ojačavaju njenu strukturu i zatvaraju dentinske kanaliće. Temeljnim ispiranjem usta nakon pranja zuba i uklanjanja naslaga sa interdentalnih površina pomoću konca, dobija se u potpunosti očišćena usna duplja jer rastvor prodire i čisti i na ona mesta na koja četkica, pasta i konac ne mogu da dospeju.

Uz primenu svega navedenog potrebno je odlaziti i na redovne kontrole kod stomatologa na svakih šest meseci.

 

Podeli sa prijateljima